Godišnjak svjetske konkurentnosti

IMD – Godišnjak svjetske konkurentnosti  mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje. IMD godišnjak svjetske konkurentnosti izdaje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (Institute of Management Development – IMD) iz Laussane, a objavljuje se od 1989. godine. 

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2018. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2017. i 2018. godinu.

U ovogodišnjem izvješću SAD je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.
Posljednjih pet ekonomija na ljestvici konkurentnosti pokazuje lagane pomake na bolje. Mongolija (62.) i Venezuela (63.) ostaju na posljednjim mjestima, dok Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšavaju svoju poziciju. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.

Hrvatska u 2018.

Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 61. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu. Potrebno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad.

Konkurentnost Hrvatske prema IMD-u

                                                                    Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2018.

Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:

  • Gospodarski rezultati – poboljšanje indeksa međunarodne trgovine (+2), i cijene (+32)
  • Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa javnih financija (+4)
  • Infrastruktura – poboljšanje indeksa obrazovanja (+4)

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), domaćeg gospodarstva (-7), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdravlja i okoliša (-4).

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:

  • Gospodarski rezultati – Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski index troškova života, niska inflacija, stanje proračuna i niske cijene najma uredskog prostora
  • Efikasnost javnog sektora – Raspoloživ prihod, niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine
  • Efikasnost poslovnog sektora – Plaće managementa i usluga, razina naknada i visok udjel žena u zaposlenosti
  • Infrastruktura – Investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije,  dostupnost zdravstvenih usluga, znanje stranih jezika

Faktori konkurentnosti Hrvatske

2017. 2018. Promjena
Gospodarski rezultati 57 56 +1
Domaće gospodarstvo 53 60 -7
Međunarodna trgovina 18 16 +2
Strane investicije 45 55 -10
Zaposlenost 58 58 0
Cijene 43 11 +32
Efikasnost javnog sektora 57 56 +1
Javne financije 50 46 +4
Porezna politika 57 57 0
Institucionalni okvir 55 56 -1
Poslovna legislativa 59 59 0
Društveni okvir 36 40 -4
Efikasnost poslovnog sektora 63 62 +1
Produktivnost i efikasnost 51 54 -3
Tržište rada 62 63 -1
Financije 59 60 -1
Menadžment 63 63 0
Stavovi i vrijednosti 63 63 0
Infrastruktura 46 46 0
Osnovna infrastruktura 53 57 -4
Tehnološka infrastruktura 53 53 0
Znanstvena infrastruktura 56 57 -1
Zdravlje i okoliš 33 37 -4
Obrazovanje 44 40 +4

 

Uočene slabosti odnose se na:

  • Loše poslovno okruženje
  • Državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir
  • Preveliki porezi i doprinosi
  • Nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost
  • Razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje

Izazovi u 2018. godini ostali su isti kao i ranijih godina:

  • Potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje;
  • Provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost;
  • Smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje;
  • Reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada;
  • Provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji;

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav.

Od 01.01.2019. nadležno tijelo za investicije u RH je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta – invest@mingo.hr