Krapinsko-zagorska županija smještena je na sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Županija na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom, na zapadu također s Republikom Slovenijom, na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom, a na jugu s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom.
Iako je površinom jedna od najmanjih županija u Hrvatskoj, demografski se ističe kao jedna od najgušće naseljenih županija. U administrativnom smislu Županija je podijeljena na 7 gradova i 25 općina sa županijskim sjedištem u Gradu Krapini. Krapinsko-zagorska županija prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. godine ima 120.942 stanovnika.
Krapinsko-zagorska županija ima izuzetno povoljan prometno-geografski položaj unutar Republike Hrvatske budući da je smještena u blizini glavnog grada Hrvatske – Zagreba i regionalnog centra Varaždina. Takav položaj omogućuje velikom dijelu stanovništva da dnevno migrira, odnosno obavlja funkcije rada i obrazovanja u navedena dva grada. Veliko prometno značenje Županiji daje međunarodna trasa autoceste A2 Zagreb-Macelj, koja prolazi duž prostora cijele županije te je dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama Srednje Europe, što omogućuje gospodarstvenicima lakše poslovanje i doprinosi rastu čitavog županijskog gospodarstva. Gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije pretežno je izvozno orijentirano te ostvaruje pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene, uz kontinuirano povećanje izvoza. Čak trećina ukupnih prihoda ostvaruje se na stranim tržištima, a temelj gospodarstva čini prerađivačka industrija. Unutar prerađivačke industrije najvažnije su metaloprerađivačka industrija te proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda.
U 2021. godini u Krapinsko-zagorskoj županiji poslovalo je 2.585 poduzetnika, koji su ukupno zapošljavali 23.464 djelatnika. U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj poduzetnika se kontinuirano povećava, a u odnosu na 2020. godinu povećan je za 5,2 %, jednako kao i broj zaposlenih koji je povećan za 2,6 %. Ukupni prihodi poduzetnika Krapinsko-zagorske županije iznosili su 2,1 mlrd. EUR što je povećanje od 19,6 % u odnosu na 2020. godinu, a ukupni rashodi su također rasli za 19,0 % u odnosu na 2020. godinu te su iznosili 1,9 mlrd. EUR. Produktivnost rada povećala se za 16,7 % u odnosu na 2020. godinu. Nadalje, ostvaren je prihod od prodaje u inozemstvu u iznosu od 677 milijuna EUR što ukazuje na rast od 30,8 % u odnosu na 2020. godinu. Istovremeno, uvoz se povećao za 14,7 % te je iznosio 385 milijuna EUR. Važnost i uspjeh izvoza naglašava i činjenica da tvrtke Krapinsko-zagorske županije ostvaruju 32,1 % ukupnih prihoda na stranim tržištima. Ostvaren je pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 292 milijuna EUR te bilježi povećanje od čak 60,7%. Najznačajnija izvozna tržišta robne razmjene u 2021. godini prema podacima FINA-e bila su Slovenija (18,67 %), Njemačka (15,73 %) i Italija (13,21 %).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o visini prosječnih neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za prvo tromjesečje 2022. godine na razini županija, Krapinsko-zagorska županija nalazi se na petom mjestu s prosječnom neto plaćom u iznosu 952 EUR.
Potporna infrastruktura namijenjena poduzetnicima je u posljednjem razdoblju ojačana te potporu poduzetnicima pruža Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije čije su aktivnosti vezane su uz operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva te on predstavlja središte stručne i edukativne pomoći poduzetnicima. U ožujku 2017. godine svečano je otvoren Energetski centar Bračak, prvi takav centar u Republici Hrvatskoj. U sklopu Energetskog centra Bračak djeluje Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja je ključan dionik na regionalnoj razini koji pruža podršku pri korištenju financijskih mehanizma za provedbu energetskih projekata, te tako posljedično izravno doprinosi održivom gospodarskom razvoju. Prema podacima Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture na prostoru Županije nalazi se ukupno 17 poduzetničkih zona. Najveća gospodarska zona je Gospodarska zona Grada Zaboka površine od 170 ha, s ukupno 107 korisnika od čega njih 90 aktivno posluje u zoni te zapošljava 1.809 zaposlenika.
Veliku važnost u gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije ima turizam, čiji se razvoj temelji na valorizaciji najznačajnijeg prirodnog resursa – termalnih izvora, materijalne i nematerijalne kulturne baštine te atraktivne prirodne osnove. Slogan „Zagorje – Bajka na dlanu“, kojom se Krapinsko-zagorska županija pozicionira kao destinacija za opuštajući odmor po mjeri posjetitelja, doprinio je značajnom povećanju prepoznatljivosti destinacije i pozitivnoj percepciji javnosti. Termalni se izvori primarno valoriziraju u vidu zdravstvenog turizma, spa i wellness-turizma i sportsko-rekreacijskog, odnosno kupališnog turizma. Master-planom razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije su kao ključni proizvodi prepoznati također obiteljski odmor, poslovni turizam i događanja (MICE) te aktivni, sportski i avanturistički turizam, ali i tri sekundarna proizvod – kulturni turizam, vjerski turizam i agroturizam. Prema indeksu turističke razvijenosti, najrazvijenije JLS u Županiji su Općina Tuhelj (28,59), Općina Stubičke Toplice (23,54), Općina Krapinsko Toplice (22,63) i Grad Donja Stubica (20,90). Poljoprivreda je tradicionalna djelatnost u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je duboko ukorijenjena u identitet prostora.
Krapinsko-zagorska županija kroz niz različitih poticajnih mjera nastoji potpomagati zagorske poljoprivrednike, podići razinu kvalitete poljoprivrednih prehrambenih i šumskih proizvoda te osigurati konkurentnost na tržištu. Krajem 2021. godine je prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na prostoru Županije bilo registrirano ukupno 9.039 poljoprivrednih gospodarstava, od čega su najbrojniji bili OPG-ovi i SOPG-ovi. Perspektiva daljnjeg razvoja poljoprivrede prepoznaje se u tradicionalnim sektorima voćarstva i vinogradarstva, te također u sektorima peradarstva i pčelarstva u kojima Krapinsko-zagorska županija s proizvodima koji nose zaštićenu oznaku izvornosti može ostvariti značajne tržišne potencijale. Do sada su vidljivi rezultati na poticanju proizvodnje i promociji zaštićenih autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji nose zaštitu na europskom nivou kao što su: „Zagorski puran“, „Zagorski mlinci“, „Zagorski štrukli/Zagorski štruklji“ i „Zagorski bagremov med“. Krapinsko-zagorska županija posjeduje značajni potencijal u vidu pogodnih prirodnih uvjeta s relativno blagom klimom za bavljenje stočarstvom i mogućnosti koje pruža ekološka poljoprivreda proizvodnja. Vrlo važan segment budućeg razvoja Županije bit će digitalna transformacija koja se odnosi na proces uvođenja digitalnih tehnologija u svim područjima upravljanja društveno-ekonomskim razvojem Krapinsko-zagorske županije.
[Izvor: Zagorska razvojna agencija, srpanj 2022.]
Osnovni pokazatelji
|
BDP
EUR
|
1.015.623.000 |
|
Broj stanovnika
|
120.702 |
|
Muškarci |
58.777 |
|
Žene |
61.925 |
|
Starosti 0-14 |
16.595 |
|
Starosti 15+ |
104.107 |
|
BDP po stanovniku
EUR
|
8.184,00 |
|
Površina
km²
|
1.229 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: BDP (2020.), Stanovništvo (2021.), Površina (2021.)
Bruto dodana vrijednost po djelatnostimaEUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2020. godinu
Infrastruktura
|
Autoceste
km
|
38 |
|
Širokopojasni priključci
broj i gustoća
|
19.877 / 51% |
|
Broj izdanih građevinskih dozvola
|
377 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: Autoceste (2021.), Građevinske dozvole (2022.) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti: Širokopojasni priključci (2022.)
Investicije
| |
Iznos |
|
Inozemna izravna ulaganja
milijuni EUR
|
367 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po djelatnostimil. EUR
| Djelatnost |
Iznos |
|
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
|
108,60 |
|
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
|
56,10 |
|
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
|
29,50 |
|
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima
|
24,00 |
|
Smještaj
|
16,90 |
|
Ostalo
|
132,30 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po zemlji porijeklamil. EUR
| Država |
Iznos |
|
Švicarska
|
140,50 |
|
Austrija
|
81,80 |
|
Belgija
|
58,70 |
|
Mađarska
|
23,60 |
|
Italija
|
22,50 |
|
Ostalo
|
40,20 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu prema lokaciji investicijskih objekata i vrstama imovine
| Vrsta imovine |
Iznos (EUR, 000) |
| Građevinski objekti, prostori i građevine |
78.787 |
| Postrojenja i oprema s montažom |
41.238 |
| Transportna imovina |
7.506 |
| Biološka imovina |
664 |
| Intelektualna imovina |
954 |
|
Ukupno
|
131.531
|
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Najveći investitori
Izvor: Financijska agencija, podaci za 2022. godinu
Maksimalni intenzitet potpora za ulaganje po Zakonu o poticanju ulaganja
| Velika poduzeća |
Srednja poduzeća |
Mala i mikro poduzeća |
| 50% |
60% |
70% |
Izvor: Karta regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. - 2027.
Međunarodna razmjena
Izvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Izvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Obrazovanje
| Nivo obrazovanja |
Broj učenika |
|
Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju program predškolskog odgoja
|
3.912 |
|
Osnovne škole, početak školske godine
|
9.132 |
|
Srednje škole, početak školske godine
|
4.285 |
|
Studenti upisani na stručni I sveučilišni studij prema prebivalištu
|
2.923 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022./2023. godinu
Broj učenika koji su završili školovanje
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2019./2020. godinu
Broj učenika i ustanova po obrazovnim sektorima
| Obrazovni sektor |
Broj ustanova |
Broj učenika |
|
Ekonomija, trgovina i administracija
|
4 |
547 |
|
Zdravstvo, socijalna skrb
|
2 |
524 |
|
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
|
4 |
496 |
|
Elektrotehnika i računarstvo
|
3 |
492 |
|
Turizam i ugostiteljstvo
|
4 |
407 |
|
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
|
1 |
253 |
|
Graditeljstvo i geodezija
|
1 |
209 |
|
Osobne, usluge zaštite i druge usluge
|
3 |
137 |
|
Promet i logistika
|
2 |
121 |
|
Poljoprivreda, prehrana i veterina
|
2 |
92 |
|
Šumarstvo, prerada i obrada drva
|
1 |
28 |
|
Tekstil i koža
|
1 |
2 |
Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, podaci za 2022./2023. godinu
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Visoka učilišta i diplomirani studenti
| Naziv |
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij |
|
Veleučilište Hrvatsko zagorje u Krapini
|
20 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Poslovna statistika poduzeća
| Djelatnost |
Broj registriranih pravnih osoba |
Broj zaposlenih osoba |
Prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome po djelatnostima
(EUR) |
|
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
|
101 |
101 |
1.055 |
|
Rudarstvo i vađenje
|
10 |
165 |
1.235 |
|
Prerađivačka industrija
|
702 |
10.320 |
1.283 |
|
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
|
30 |
355 |
1.638 |
|
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
|
30 |
762 |
1.180 |
|
Građevinarstvo
|
827 |
1.961 |
1.058 |
|
Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla
|
871 |
3.998 |
1.137 |
|
Prijevoz i skladištenje
|
214 |
1.307 |
1.219 |
|
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
|
323 |
863 |
967 |
|
Informacije i komunikacije
|
151 |
187 |
1.969 |
|
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
|
24 |
359 |
1.754 |
|
Poslovanje nekretninama
|
73 |
141 |
1.444 |
|
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
|
388 |
731 |
1.385 |
|
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
|
107 |
212 |
997 |
|
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
|
77 |
1.511 |
1.565 |
|
Obrazovanje
|
112 |
3.275 |
1.371 |
|
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
|
133 |
3.627 |
1.406 |
|
Umjetnost, zabava i rekreacija
|
498 |
192 |
1.224 |
|
Ostale uslužne djelatnosti
|
1.179 |
204 |
1.065 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni
| |
Stopa |
|
Stopa nezaposlenosti
|
4,90% |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni po djelatnostima
| Djelatnost |
Broj |
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
22 |
| Rudarstvo i vađenje |
3 |
| Prerađivačka industrija |
500 |
| Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
2 |
| Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
25 |
| Građevinarstvo |
196 |
| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla |
192 |
| Prijevoz i skladištenje |
53 |
| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
122 |
| Informacije i komunikacije |
21 |
| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
21 |
| Poslovanje nekretninama |
12 |
| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
46 |
| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
56 |
| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje |
113 |
| Obrazovanje |
81 |
| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
145 |
| Umjetnost, zabava i rekreacija |
17 |
| Ostale uslužne djelatnosti |
95 |
| Neraspoređeno |
269 |
| Ukupno |
1.991 |
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Registrirani nezaposleni po rodovima zanimanja
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Kontakti potpornih institucija
