Primorsko-goranska županija, smještena na sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, nudi idealnu kombinaciju prirodnih ljepota, povoljne geostrateške pozicije, razvijene infrastrukture i visoke kvalitete života što je čine privlačnom za investiranje i poslovni razvoj. U posljednih pet godina Primorsko-goranska županija je nakon grada Zagreba privukla najveći iznos direktnih stranih investicija.
Ova županija spaja atraktivne priobalne i urbanizirane prostore sa zelenim planinskim područjima, stvarajući atraktivan ekonomski okvir sa širokim mogućnostima za razvoj različitih sektora.Primorsko goranska županija i Grad Rijeka nude dinamično poslovno okruženje bazirano na bogatoj višestoljetnoj tradiciji industrijske proizvodnje kombiniranoj sa razvojem novih tehnologija.
Okosnicu gospodarstva u županiji čine sektori prometa, energetike, pomorstva i brodogradnje, farmaceutskih i metaloprerađivačkih proizvoda, turizam, drvoprerađivačka industrija, uslužni sektor i trgovina, poslovanje nekretninama, te primjena novih tehnologija u suradnji sa sveučilišnom zajednicom. Prerađivačka industrija čini više od 20% bruto dodane vrijednosti u Županiji, što ju čini proizvodno jednom od najuspješnijih regija u ovom dijelu Europe. Sukladno posljednjem popisu stanovništva, Primorsko-goranska županija je nakon Grada Zagreba regija sa najvećim postotkom viskoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj.
Županiju čini 36 jedinica lokalne samouprave, koju čini 14 gradova i 22 općine, te 510 naselja. Regionalni centar i treći grad po veličini u Republici Hrvatskoj je Grad Rijeka, poslovno, upravno-administrativno, gospodarsko i kulturno središte Županije. Primorsko-goranska županija ima izuzetnu geostratešku poziciju u Jadranskoj regiji, kao prometno sjecište putova koji povezuju dio država Zapadne i Srednje Europe sa Sredozemnim morem te povezujući Hrvatsku s Italijom, Slovenijom i drugim europskim tržištima.
Grad Rijeka, smještena na ušću rijeke Rječine, jedan je od najvažnijih pomorskih i logističkih centara Hrvatske i Jadranskog mora. Riječka luka, kao najveća hrvatska luka, omogućava jednostavan pristup međunarodnim tržištima i jedan je od najvažnijih prometnih čvorišta u regiji. Proširenje i modernizacija riječke luke ključan je infrastrukturni projekt kojim će Rijeka dobiti zeleni i tehnološki najnapredniji terminal u ovom dijelu Europe koji će riječkom prometnom pravcu i cijelom lučkom i prometnom sustavu Republike Hrvatske donijeti lidersku poziciju na sjevernom Jadranu i široj regiji te unaprijediti logističke kapacitete i trgovinsku povezanost zemlje.
Županija je dobro povezana i cestovnom infrastrukturom, s izravnim cestovnim putem prema Zagrebu, i posredno sa tržištima Srednje Europe, a snažna povezanost s Italijom i Slovenijom čini Županiju još atraktivnijom za međunarodne investitore.
Sveučilište u Rijeci predstavlja ključnu infrastrukturu za gospodarski razvoj grada i cijele regije s više od 15.000 studenata i koji studiraju na 16 fakulteta koji stvaraju visoko kvalificirane stručnjake u ključnim industrijama kao što su informacijske tehnologije, biotehnologija, inženjering, pomorstvo, zdravstvo i turizam koji izravno podupiru konkurentnost i održivost gospodarstva.
Sveučilište u Rijeci prepoznaje važnost inovacija za gospodarski razvoj kroz svoje istraživačke centre i inkubatore kao što je StepRi – Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci te primjerice Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci koji pružaju prostor za razvoj novih poduzetničkih ideja, spin-off tvrtki i startupa. Navedena suradnja između akademske zajednice i industrije potiče nastajanje novih tehnologija i proizvoda i nudi bogatstvo prigoda za tvrtke koje žele rasti i ostvariti konkurentske prednosti kroz ulaganja u istraživanje i razvoj, nove tehnologije i obrazovnu infrastrukturu.
Postoji i značajan broj strukovnih i obrtničkih škola i centara kompetentnosti i centara za usavršavanje ljudskih resursa, što čini Primorsko-goransku županiju idealnim okruženjem za ulaganje u industrije koje zahtijevaju visoko obrazovane radnike.
Primorsko-goranska županija ima razvijenu infrastrukturu za poslovanje, uključujući poslovne zone, industrijske parkove i tehnološke centre. U Županiji se nalazi Industrijska zona Bakar, ujedno najopremljenija i najveća poslovna i trgovačka zona u Republici Hrvatskoj. Industrijska zona Bakar obuhvaća područje od 500 ha, 17 km transportne infrastrukture, dok 220 poslovnih subjekata zapošljava više od 5.500 djelatnika. Industrijska zona je u stalnom procesu razvoja, kojeg prvenstveno čini priprema građevinskog zemljišta odnosno planiranje platoa za gradnju novih poslovnih subjekata, kao i izgradnja nove infrastrukture.
Na zapadnom dijelu Županije, uz granicu sa Slovenijom, u tijeku je razvoj i stavljanje u funkciju Poslovne zone Miklavija, jedne od najatraktivnijih i najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj. Na području Županije posluje i niz malih poduzetničkih zona, koje čine okosnicu razvoja gospodarske infrastrukture na regionalnoj i lokalnoj razini.
Rijeka je, tradicionalno, jedno od vodećih središta maritimne industrije u Hrvatskoj i vodeći centar za projektiranje brodova sa razvijenim maritimnim inovacijskim ekosustavom i lučkom infrastrukturom što stvara mnoge poslovne prigode u sektoru brodarstva, logistike i transporta, posebice kroz ulaganja u zelene tehnologije, kao što su ekološki prihvatljivi brodovi, automna plovila, solarne energetski sustavi za brodove i sl. Zahvaljujući geografskoj poziciji, kvalitetnoj infrastrukturi i povoljnim uvjetima za poslovanje, Primorsko-goranska županija predstavlja izvrsnu prigodu za ulaganja u maritimni sektor. Bilo da se radi o brodogradnji, pomorskom transportu, logistici, turizmu, ili industrijama povezanima s morem, nudi se širok spektar mogućnosti za ulaganja i poslovni razvoj.
U Primorsko-goranskoj županiji nalazi se i jedini hrvatski LNG terminal smješten na otoku Krku koji omogućuje uvoz, skladištenje i distribuciju tekućeg prirodnog plina te predstavlja ključan infrastrukturni projekt za poboljšanje energetske sigurnosti Hrvatske od strateškog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku.
Primorsko-goranska županija sve se više profilira kao atraktivno područje za ulaganja u sektor digitalne ekonomije. Županija raspolaže modernom infrastrukturom koja omogućava uspješan razvoj naprednih tehnologija. Rijeka, kao najveći grad u županiji, domaćin je više tehnoloških centara, inkubatora, coworking prostora koje pružaju pogodnosti za start-upove i inovativne projekte čime se Županija pozicionirala kao središte za razvoj novih tehnologija i inovacija. U tome joj pomaže tehnička i visoko obrazovana radna snaga, s naglaskom na informatičke tehnologije, istraživanje i razvoj te inovativne industrije. Rijeka i okolna područja bilježe porast start-upova i poduzetničke infrastrukture, a Županija postaje sve prepoznatljivija na europskoj tehnološkoj karti.
Primorsko- goranska županija jedna je od najprivlačnijih i najraznolikijih hrvatskih županija čije se bogatstvo i raznolikost ogleda kroz tri različite geografske cjeline: šumoviti Gorski kotar, “zeleno srce Hrvatske“ bogate flore i faune te tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje, Primorje, područje tipične mediteranske klime koje se pruža od istočnih obronaka Učke, preko najvećeg grada Rijeke do Vinodolskog područja i kvarnerskih otoka s nekoliko velikih, nastanjenih otoka, Krkom, Cresom, Lošinjem i Rabom.
Obalu županije karakteriziraju razvedenost, povoljni klimatski uvjeti i strateški položaj u srednjoj Europi. Ukupna dužina obale iznosi 1.065 km, od čega 133 km pripada obali kopna, a 932 km obali otoka.
Primorsko-goranska županija je jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta u Hrvatskoj poznata kao destinacija Kvarner. Rijeka, sa svojim povijesnim i kulturnim znamenitostima, te brojna turistička odredišta poput Opatije, crikveničke rivijere, kvarnerskih otoka, te Gorskog kotara, privlače veliki broj turista. Osim klasičnog turizma, prepoznaju se bogati preduvjeti mogućnosti razvoja ekoturizma, iznimno privlačne prigode za investitore u turističkom sektoru.
Kvarner je prepoznatljiva nautička destinacija sa velikim potencijalom razvoja. Trenutno, na području Primorsko-goranske županije nalazi se osam marina s ukupnim kapacitetom od gotovo 3.400 vezova, a planirana je i izgradnja novih, uključujući Porto Baroš, prvu “pametnu nautičku marinu” u Hrvatskoj.
Primorsko goranska županija je atraktivna turistička destinacija zdravlja i kvalitete života. Klaster zdravstvenog turizma koji okuplja članstvo iz redova medicinskog, turističkog, sveučilišnog i gospodarskog sektora pruža mogućnost ulaganja u kvalitetnu ponudu usluga u segmentima preventivne i personalizirane medicine, rehabilitacije, estetske, lifestyle medicine te aktivnog i zdravog starenja.
Primorsko-goranska županija sve više ulaže u projekte vezane uz obnovljive izvore energije, ekološku proizvodnju i održivi razvoj te posjeduje velike potencijale u području solarne energije, vjetroelektrana, bioenergije i ekološkog poljoprivrednog sektora.
Primorsko-goranska županija pruža podršku potencijalnim investitorima kroz brojne programe subvencija koje omogućuju povoljan poslovni okvir. Županija nudi i poticaje za istraživanje i razvoj, te olakšava pristup europskim i državnim fondovima za projekte u sektoru obnovljivih izvora energije, inovacija, turizma i industrije.
Primorsko-goranska županija prezentira razvojne projekte javnog i privatnog sektora putem Kataloga Investicija Primorsko goranske županije.
Primorsko-goranska županija nudi bogatstvo mogućnosti za investitore u različitim sektorima. S obzirom na njezinu stratešku lokaciju, razvijenu infrastrukturu, visoku kvalitetu života i obrazovanu radnu snagu, PGŽ predstavlja izvrstan okvir za ulaganja u brojne industrije, od turizma do novih tehnologija i zelenih projekata. Za investitore koji žele ostvariti dugoročan poslovni uspjeh, Primorsko-goranska županija nudi sve što je potrebno za uspješan poslovni razvoj.
[Izvor: Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“, travanj 2025.]
| BDP EUR | 5.520.565.000 |
| Broj stanovnika | 265.223 |
| Muškarci | 127.857 |
| Žene | 137.366 |
| Starosti 0-14 | 32.120 |
| Starosti 15+ | 233.106 |
| BDP po stanovniku EUR | 20.892,00 |
| Površina km² | 3.588 |
| Autoceste km | 138 |
| Širokopojasni priključci broj i gustoća | 84.577 / 77% |
| Broj izdanih građevinskih dozvola | 867 |
| Iznos | |
|---|---|
| Inozemna izravna ulaganja milijuni EUR | 3.429 |
| Djelatnost | Iznos |
|---|---|
| Finanacijske uslužne djelatnost, osim osiguranja i mirovinskih fondova | 1.398,50 |
| Vlasnička ulaganja u nekretnine | 1.113,81 |
| Gradnja zgrada | 227,67 |
| Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima | 215,39 |
| Poslovanje nekretninama | 179,07 |
| Ostalo | 294,27 |
| Država | Iznos |
|---|---|
| Austrija | 1.768,85 |
| Slovenija | 410,46 |
| Njemačka | 289,56 |
| Italija | 263,77 |
| Nizozemska | 104,04 |
| Ostalo | 592,03 |
| Vrsta imovine | Iznos (EUR, 000) |
|---|---|
| Građevinski objekti, prostori i građevine | 455.595 |
| Postrojenja i oprema s montažom | 390.969 |
| Transportna imovina | 91.089 |
| Biološka imovina | 3.878 |
| Intelektualna imovina | 13.521 |
| Ukupno | 970.638 |
| Naziv poduzeća | Djelatnost | Web |
|---|---|---|
| Rijeka Gateway d.o.o. | PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE | https://www.apmterminals.com/en/rijeka |
| PLODINE d.d. | TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO | http://www.plodine.hr |
| Imperial Riviera d. d. | SMJEŠTAJ TE PRIPREMA I USLUŽIVANJE HRANE | http://www.imperial-riviera.hr |
| KD VODOVOD I KANALIZACIJA d. o. o. | OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA | http://www.kdvik-rijeka.hr |
| RIVA'S HOTELS & RESORTS d.o.o. | SMJEŠTAJ TE PRIPREMA I USLUŽIVANJE HRANE | http://- |
| KATARINA LINE d. o. o. | ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI | http://www.katarina-line.com |
| JADROLINIJA | PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE | http://www.jadrolinija.hr |
| RUNE Crow d. o. o. | GRAĐEVINARSTVO | http://- |
| LUKA RIJEKA d. d. | PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE | http://www.lukarijeka.hr |
| PONIKVE VODA d. o. o. | OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA | http://www.ponikve.hr |
| Velika poduzeća | Srednja poduzeća | Mala i mikro poduzeća |
|---|---|---|
| 40% | 50% | 60% |
| Nivo obrazovanja | Broj učenika |
|---|---|
| Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju program predškolskog odgoja | 9.201 |
| Osnovne škole, početak školske godine | 18.595 |
| Srednje škole, početak školske godine | 9.677 |
| Studenti upisani na stručni I sveučilišni studij prema prebivalištu | 6.451 |
| Obrazovni sektor | Broj ustanova | Broj učenika |
|---|---|---|
| Turizam i ugostiteljstvo | 9 | 1.169 |
| Elektrotehnika i računalstvo | 4 | 981 |
| Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija | 12 | 892 |
| Ekonomija, trgovina i poslovna administracija | 6 | 770 |
| Zdravstvo i socijalna skrb | 2 | 745 |
| Promet i logistika | 3 | 468 |
| Osobne, usluge zaštite i druge usluge | 4 | 331 |
| Graditeljstvo i geodezija | 2 | 326 |
| Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje | 2 | 260 |
| Šumarstvo, prerada i obrada drva | 2 | 166 |
| Poljoprivreda, prehrana i veterina | 5 | 154 |
| Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska industrija | 1 | 88 |
| Tekstil i koža | 1 | 3 |
| Naziv | Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij |
|---|---|
| Visoka poslovna škola Par, Rijeka | 15 |
| Veleučilište u Rijeci | 350 |
| Građevinski fakultet, Rijeka | 131 |
| Tehnički fakultet, Rijeka | 495 |
| Fakultet zdravstvenih studija, Rijeka | 279 |
| Pravni fakultet, Rijeka | 237 |
| Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci | 86 |
| Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci | 33 |
| Pomorski fakultet, Rijeka | 317 |
| Medicinski fakultet, Rijeka | 154 |
| Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci | 86 |
| Ekonomski fakultet, Rijeka | 545 |
| Fakultet dentalne medicine, Rijeka | 30 |
| Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija | 498 |
| Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci | 85 |
| Učiteljski fakultet, Rijeka | 99 |
| Filozofski fakultet, Rijeka | 343 |
| Sveučilište u Rijeci | 45 |
| Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka | 86 |
| Djelatnost | Broj registriranih pravnih osoba | Broj zaposlenih osoba | Prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome po djelatnostima (EUR) |
|---|---|---|---|
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo | 182 | 1.135 | 1.627 |
| Rudarstvo i vađenje | 6 | 72 | 1.888 |
| Prerađivačka industrija | 1.250 | 10.845 | 1.772 |
| Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija | 53 | 993 | 2.136 |
| Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša | 86 | 2.697 | 1.626 |
| Građevinarstvo | 2.108 | 7.797 | 1.460 |
| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla | 2.476 | 16.266 | 1.574 |
| Prijevoz i skladištenje | 698 | 8.426 | 1.807 |
| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 1.609 | 8.471 | 1.528 |
| Informacije i komunikacije | 606 | 2.482 | 2.210 |
| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja | 74 | 1.872 | 2.007 |
| Poslovanje nekretninama | 958 | 755 | 1.424 |
| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 2.236 | 5.747 | 1.940 |
| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti | 938 | 4.139 | 1.391 |
| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje | 218 | 5.183 | 2.276 |
| Obrazovanje | 285 | 9.572 | 2.129 |
| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi | 377 | 8.748 | 2.588 |
| Umjetnost, zabava i rekreacija | 1.821 | 2.217 | 1.693 |
| Ostale uslužne djelatnosti | 3.772 | 1.436 | 1.456 |
| Stopa | |
|---|---|
| Stopa nezaposlenosti | 4,80% |
| Djelatnost | Broj |
|---|---|
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo | 74 |
| Rudarstvo i vađenje | 3 |
| Prerađivačka industrija | 521 |
| Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija | 2 |
| Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša | 74 |
| Građevinarstvo | 360 |
| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla | 712 |
| Prijevoz i skladištenje | 218 |
| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 792 |
| Informacije i komunikacije | 82 |
| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja | 66 |
| Poslovanje nekretninama | 50 |
| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 230 |
| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti | 359 |
| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje | 122 |
| Obrazovanje | 221 |
| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi | 242 |
| Umjetnost, zabava i rekreacija | 92 |
| Ostale uslužne djelatnosti | 227 |
| Neraspoređeno | 728 |
| Ukupno | 5.175 |
| Naziv | Kontakt | Web |
|---|---|---|
| • Potporne institucije: | ||
| Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ | info@prigoda.hr | https://prigoda.hr/ |
| STEP-RI Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci | step-ri@uniri.hr | https://www.step.uniri.hr/ |
| Startup inkubator Rijeka | startup@rijeka.hr | https://startup.rijeka.hr/ |
| Kastav Smart Start – KASPI poduzetnički inkubator | info@kaspi.hr | https://kaspi.hr/ |
| Hubazzia – Poduzetnički inkubator Grada Opatije / Centar za inovacije u turizmu | hubbazia@opatija.hr | https://hubbazia.opatija.hr/ |
| Hrvatska banka za obnovu i razvitak – Područni ured za Primorje i Gorski kotar | hbor-rijeka@hbor.hr | https://www.hbor.hr/ |
| Hrvatska banka za obnovu i razvitak – Područni ured za Primorje i Gorski kotar | hbor-rijeka@hbor.hr | https://www.hbor.hr/ |
| HAMAG-BICRO - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije | marina.sabic@hamagbicro.hr | https://hamagbicro.hr/ |
| Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Rijeka | hzz.rijeka@hzz.hr | https://www.hzz.hr/ |
| • Linkovi na stranice korisne stranim investitorima: | ||
| Industrijska zona Bakar | tajnistvo@ind-zone.hr | https://www.ind-zone.hr/ |
| Investicijski katalog Primorsko-goranske županije | https://investpgz.hr/ | |
| RiMap- Regionalna digitalna inovacijska platforma za prijenos znanja između akademske zajednice i gospodarstva Primorsko-goranskoj u županiji | damir.medved@uniri.hr | https://rimap.uniri.hr/ |
| Interaktivna karta svih poslovnih zona u PGŽ | https://investpgz.hr/poslovne-zone/ | |
| Sveučilište u Rijeci | https://uniri.hr/ | |
| AIRI – Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost AIRI | jlerga@airi.uniri.hr | https://airi.uniri.hr/ |
| SUR UTT- Ured za transfer tehnologije sveučilišta u Rijeci | https://uniri.hr/znanost-i-istrazivanje/inovacije-i-valorizacija-znanja/ | |
| Ured za projekte i transfer tehnologije RITEH web | https://riteh.uniri.hr/ustroj/strucne-sluzbe/ured-za-projekte/ | |
| EDIH ADRIA - Europski centar za digitalne inovacije | damir.medved@uniri.hr | https://edihadria.eu/ |
| • Klasteri: | ||
| Kvarner Health – Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera | kvarner@kvarnerhealth.hr | https://www.kvarnerhealth.hr/ |
| Maritimni inovacijski klaster | info@marinn.co | https://marinn.co/ |
